U okviru Projekta jačanja uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini (MZ Projekat) 06. i 07. novembra 2024. godine je u Konjicu održana radionica “Iskustva i izazovi u upravljanju društvenim centrima u Bosni i Hercegovini“.

Radionica je bila prilika da predstavnici lokalnih zajednica uključenih u Projekat, dominantno voditelji društvenih centara, razmjene iskustva i primjere dobre prakse funkcioniranja društvenih centara te zajednički definiraju strateške pravce za jačanje održivosti njihovog djelovanja. Društveni centri su prostori za okupljanje i interakciju lokalne zajednice. Služe kao središte za aktivnosti mjesnih zajednica koje nemaju vlastite prostorije, a koriste se i za aktivnosti nevladinih organizacija i neformalnih grupa građana. Ovi centri nude prostor za različite društveno korisne aktivnosti, uključujući radionice, kurseve, predavanja, kulturne manifestacije i sportske događaje. Također, funkcioniraju kao platforme za participaciju građana u donošenju odluka i podsticanje saradnje među različitim grupama. Iako njima često upravlja lokalna samouprava, pokazalo se da su najuspješniji oni centri gdje aktivnosti organiziraju lokalne nevladine organizacije.

Prema riječima gđe Jozić iz Viteza, Društveni centar Vitez intenzivno koriste različita udruženja, srednjoškolci i osnovnoškolci. U prethodnom periodu je proveden niz aktivnosti, a pored redovnih aktivnosti mjesnih zajednica kao posebnu specifičnost je istakla  izložbe keramičkih radova i rukotvorina, likovne i muzičke radionice, radionice o osnaživanju žena, radionice o zaštiti mentalnog zdravlja i zaštiti od karcinoma dojke.

Društveni centar u Tešnju, prema riječima gđice Brka, koja obavlja funkciju menadžera, predstavlja dobar primjer društvenog prostora koji se prilagođavajući specifičnim potrebama i zahtjevima lokalne sredine postepeno profilira kao istinsko mjesto susreta, razgovora, diskusija ali i poticanja poslovnog angažmana mladih. Centar je podržao niz aktivnosti, a ovom prilikom je potencirana otvorenost lokalne samouprave za sveukupnu saradnju. Gđica Brka je kao možda najzanimljivije nedavne aktivnosti izdvojila javne razgovore sa načelnikom o problemima i potrebama osoba sa invaliditetom, razgovor grupe od četrdeset srednjoškolaca iz Stoca sa načelnikom i mladim poduzetnicima iz Tešnja, likovne radionice, dekupaž radionice, itd.

Grad Doboj je svakako primjer dobre prakse kada je u pitanju regulativa funkcioniranja Centra. Usvojen je i provodi se niz pravnih akata  koji reguliraju rad Društvenog centra, a koji su prema riječima gđe Marjanović osnova za uspješno funkcionisanje Društvenog centra Doboj.

Drugi dan radionice je bio posvećen razgovorima o načinima osiguranja održivosti društvenih centara. Istaknuto je da su jedinice lokalne samouprave već prepoznale njihov značaj i u najvećem broju slučajeva preuzele odgovornost za njihovo održavanje i funkcioniranje. U narednom periodu je potrebno raditi na jačanju aktivnosti u svakom pojedinačnom centru, prilagođavajući se potrebama svake lokalne zajednice, ali nikako ne odstupajući i od osnovne misije društvenih centara – da budu mjesta aktivizma, okupljanja i učešća građana u donošenju odluka bitnih za razvoj mjesnih zajednica, ali i sveukupnog unapređenja kvalitete života. Saradnja sa nevladinim sektorom je svakako garant osiguranja ostvarenja ove ambiciozne misije.

MZ Projekat je zajednički projekat Vlade Švicarske i Švedske, kojeg provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP). Projekat direktno sarađuje sa 41 jedinicom lokalne samouprave (JLS) i 199 mjesnih zajednica (MZ) diljem Bosne i Hercegovine.